Otrov koji jedemo
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da godišnje pojedemo oko 500 kilograma hrane, a od toga tri kilograma otrova. Današnjoj hrani nedostaje niz hranjivih nutrijenata. Osim toga, puna je pesticida i emulgatora te tako zvanih „antinutrijenata“ , kao što je bijeli konzumni šećer, crveno meso i zasićene masnoće, koji uništavaju naš organizam i utječu na povećanje masnog potkožnog tkiva.
Najgori su „brzooslobađajući“ šećeri kao što su grickalice i „bijeli ugljikohidrati“ poput proizvoda od bijelog brašna, oljuštene riže i tjestenine.
Upravo su ti „antinutrijenti“ , između ostalog, zaslužni za stvaranje narančine kože - tijelo automatizmom potiskuje otrove od vitalnih organa na površinu kože, te se manifestira u obliku celulita.
Čovjeku dnevno potrebno 115 različitih nutrijenata
Put voća i povrća „od grane do polica supermarketa“ zna trajati i do dvije godine! Primjer je voće iz Ekvadora koje u ogromnim hladnjačama prelazi dug put do odredišnih zemalja. Osim toga, ono se bere dok je još nezrelo i dok nije razvilo sve potrebne vitamine i minerale, te do trenutka prodaje stoji „uronjeno“ u niz hemikalija kako bi se ubrzao proces dozrelivanja ali i dobilo na neodoljivom mirisu svježe ubranog voća.
Dakle, čak niti konzumiranje ove hrane u velikim količinama ne garantira da ćemo u organizam unijeti sve potrebne vitamine i minerale.
Naime, ljudskom organizmu, odnosno, ljudskoj stanici, je dnevno potrebno oko 115 različitih nutrijenata koje je gotovo nemoguće unijeti isključivo putem hrane. Procjenjuje se da današnja hrana zadovoljava tek 60 posto potreba organizma.
Umjerena tjelovježba nam također može pomoći da potaknemo staničnu izmjenu tvari u organizmu. Naime, da bi napravili pozitivan pomak nije potrebno da svakodnevno satima provodimo u teretani - lagani jogging ili polusatno vježbanje imati će itekakvog učinka.
