Hrana koja će vas ugrijati
Kada se temperature spuste ispod nule i hladnoća dobro stegne logično je posegnuti za zdravom hranom, pogotovo onom koja grije. Osim što će vas ugrijati već svojim toplim nijansama narandžaste boje, što ne treba zanemariti, povrće poput slatkog krompira, buće i mrkve sadrži beta-karoten koji vrlo povoljno utječe na zimi uvijek potreban imunitet. Gomoljasto povrće, pogotovo ono koje raste u hladnijim geografskim područjima, primjerice luk i repa, pomažu u aklimatizaciji. Uz njih se preporučuje i konzumacija rikule, smeđe ili indijske gorušice i potočarke, a orašasti plodovi, sjemenke i sve što se od njih radi također dobro grije. Logičan savjet, na koji se često zaboravlja, je kako nije pametno piti i jesti hladnu hranu jer se na taj način vrlo brzo može spustiti temperatura organizma. Stoga se preporučuje da hranu iz frižidera prije konzumacije podgrijete ili barem ostavite da dođe na sobnu temperaturu. Uz zimu se veže slano, ali umjesto da pretjerujete posežući za solenkama možete isprobati morske alge koje su iznimno bogate mineralima. Među najdostupnije spadaju kelp, nori i hiziki, a može ih se koristiti kao priloge gotovo svim jelima. Kako je zimska hrana često teška, ali i monotona, promjene mogu donijeti sitnice bez kojih ne bi bilo kuhinje. Radi se, naravno, o začinima. Korištenje nekih začina svakako se preporučuje u što više zimskih jela, a među njima se zbog svog specifičnog učinka nalaze:
* Crni biber (Piper nigrum) - biljka iz porodice Piperaceae (papra), osim što jakim okusom daje instant osjet topline djeluje antiseptički, a ima i karakteristike antioksidansa. * Kardamon (Elettaria cardamomum) - sjeme tropskog voća iz porodice Zingiberaceae (đumbira), dobar je ekspektorant što znači da pomaže u čišćenju i otvaranju disajnih puteva.
* Cayene paprika odnosno chilli (Capsicum frutescens) - mala, crvena i vrlo ljuta papričica iz porodice Solanaceae, u kojoj su između ostalih belladonna i mandragora poznate po visokim dozama otrovnog atropina, bogata je vitaminom C i pomaže kod groznica i kašlja. Ova moćna biljčica je toliko jaka da, ukoliko njen ekstrakt ili prah razmućen u vodi utrljate u kožu, može dati trenutni osjet topline. Ali oprez! Sastojci iz cayene papričica su glavna aktivna tvar u mnogim sprejevima za samoobranu pa je vrlo poželjno da, ako se zaista želite na taj način ugrijati, izbjegavajte dodir s ranama, ustima, očima i drugim 'osjetljivim dijelovima' tijela.
* Cimet (Cinnamomum cassia) - kora drveta iz porodice Lauraceae (lovora), preporuča se svima kojima je uvijek, a posebno po zimi, hladno zbog loše cirkulacije, a uz to je i odličan antiseptik te vrlo dobro djeluje na probavu.
* Bijeli luk (Allium sativum) - kralj začina i vjerojatno najzdravija biljka na svijetu, spada u porodicu Liliaceae (ljiljana), a u njegove blagotvorne učinke koji se bilježe već hiljadama godina spadaju poboljšanje cirkulacije jer je snažan vazodilatator (sprečava grušanje krvi), regulacija krvnog pritiska, antiseptičko djelovanje i jačanje imuniteta.
* Đumbir (Zingiber officinale) - korijen iz porodice Zingiberceae, djeluje kao antioksidans i antiseptik te poboljšava cirkulaciju u cijelom tijelu. Za opuštanje i grijanje smrznutih mišića te olakšavanje simptoma prehlade i gripe preporučaju se đumbirove kupke koje je vrlo lako pripremiti. 25 dag đumbira zagrijte na laganoj vatri u 2 litre vode, a nakon toga vodu procijedite u kupku i opustite se dvadesetak minuta.
* Hren (Armoracia lapathifolia) - član porodice Brassicaceae (senfa), bogat vitaminom C a uz to pomaže pri probavi masne hrane koja je česta na zimskim jelovnicima. Uz to djeluje kao antiseptik i snažan dekongestant (pomaže pri čišćenju dišnih puteva).
Nemojte zaboraviti niti na tople napitke koje također možete oplemeniti začinima. Čajevima primjerice vrlo lijepo odgovaraju cimet ili đumbir, dok oni hrabriji u toplu čokoladu mogu probati staviti malo chillija. Zakinuti neće ostati niti oni koji u čaj ili kafu dodaju koju kap ruma ili whiskeyja, a niti čaša crnog vina na sobnoj temperaturi neće vam škoditi, ali nemojte pretjerati jer veće količine alkohola proširuju krvne žile što rezultira brzim hlađenjem organizma.
