Koliko soli je dovoljno?
Jeste li znali da je za fiziološke potrebe organizma dovoljan svega 1 gram soli na dan?! Nema onoga ko barem nekada tokom obroka ne posegne za solju! Osim što ne volite neslanu hranu, rijetki su se zapitali koliko soli na dan unose u organizam? Dosoliti jelo sasvim je normalna stvar i to vam niko ne može zabraniti, jer kakva bi to bila hrana - za većinu vjerojatno neslana ili bljutava! Prema dostupnim podacima, u razvijenim zemljama gdje se svakodnevno upotrebljava gotova i polugotova hrana dnevni unos soli često je viši od 10 grama, a doseže i vrijednosti od 20 grama! Taj je podatak upalio sva zvona na uzbunu, a Svjetska zdravstvena organizacija je unos soli ograničila na oko 5 grama na dan, dok bi maksimala trebala biti na oko 6 grama. Iako so ima ključnu ulogu u mnogim fiziološkim procesima jer pomaže u održavanju krvnog pritiska i u pravilnom radu živčanog sistema; ipak čini se da danas uzrokuje više štete nego dobrobiti za ljudski organizam. Poznato je da obična kuhinjska so utječe na debljanje jer djeluje na nakupljanje vode u organizmu. Tako, ako uz hranu pojedemo samo jednu kašičicu soli u našim se tkivu može nakupiti i do 3 litre vode, što, naravno, utječe i na povećanje težine.
Višak soli loš za zdravlje
Ali poznato je da višak soli negativno djeluje i na mnoge druge procese u organizmu pa bismo trebali - ne potpuno izbaciti, ali smanjiti je na najmanju moguću mjeru ili početi koristiti dijetalnu sol. 'Presoljena' hrana povećava rizik od pojave visokog krvnog pritiska. Manjim unosom soli umanjuje se učestalost karcinoma želuca, a ukupna smrtnost smanjuje se za oko 20%. Manje soli u hrani pomaže i boljem radu bubrega i manjoj pojavi bubrežnih kamenaca te umanjuje rizik nastanka osteoporoze. Mnoge Europske zemlje nastoje educirati svoje građane kao i predstavnike industrije u proizvodnji hrane da smanje unose soli u svoje proizvode. Smanjenje količine soli u gotovim i polugotovim proizvodima nema samo za posljedicu poboljšanje zdravlja, već je i ekonomski isplativo budući da su uštede i u segmentu potrošnje liječenja veće. Mnogi još uvijek nisu svjesni da veći dio soli u organizam unosemo hraneći se gotovom ili polugotovom hranom. So o kojoj ne razmišljamo konzumiramo u namirnicama koje svakodnevno upotrebljavamo; sirevi i sirni namazi, razne grickalice, kikiriki, pistacio, gotovi umaci, majoneza, sendviči, hljeb i peciva, supe iz vrećice, salame, kobasice, suhomesnati proizvodi, paštete i mnoga druga jela. Sve su to tako zvane sakrivene soli, dakle one o kojima ne razmišljamo. Ipak uz one domaće 'konkretne obroke' sva ta so koju smo unijeli u organizam, i kada se sve zbroji - daleko smo iznad preporučenih 5 grama po danu.
