Koje povrće možemo konzervirati?
Konzerviranje alkoholnim octom i usoljavanjem najstarije su metode kojima se produžuje upotrebljivost pojedinih namirnica. Soljenje ribe i mesa te kiseljenje povrća načini su konzerviranja koji su se očuvali do danas, a usavršili su ih savremeni tehnolozi.
U otopinu octa uranjamo krastavce (narezane i cijele) koji se beru tokom ljeta, a potom jedu cijele godine. Savršena su salata i ukras uz brojna jela.
Kiselimo paprike svih boja i veličina. Paprike se kisele sa sjemenkama, ali i očišćene te oblikovane po želji.
Snaga i ljutina paprike (prisutnost ljute paprike) određuju i koncentraciju alkoholnog octa pri konzerviranju.
Kiseliti možemo i zeleni paradajz, mrkvu te naribani kupus.
Kisele gljive mogu se očuvati nekoliko sedmica u primjerenim uslovima, izvrstan su dodatak jelima, ali i nezaobilazan sastojak brojnih zimskih salata.
Kiseli luk (kapulica) i ljutika posebno su cijenjeni u Dalmaciji. Manje glavice ploda crvenog luka ili ljutike s tamnom pokožicom koju ne treba odstraniti poslože se u odgovarajuću teglu te zaliju bijelim ili tamnim vinskim octom.
Teglu sa sadržajem treba nekoliko dana izložiti na sunce. Nakon nekoliko mjeseci dobije se kiseli luk i ljutika koji su odličan prilog uz kuhanu i pečenu mladu janjetinu.
Miješane salate također se pripremaju s alkoholnim octom. Moguće je miješati nekoliko vrsta povrća koje je potrebno ravnomjerno usitniti kako bi se postigla optimalna mekoća okusa.
Ne zaboravite da se povrće konzervirano u octu ne preporučuje za kuhanje i pečenje te se predlaže oprez kod osoba s pojačanim lučenjem kiseline u želucu. Tako konzervirano povrće treba temeljito sažvakati i usitniti.
